Evo da se malo zanimate XD
Sindar
Osobe/ljudi: Edhel "vilenjak" (stariji naziv Eledh), Adan "Smrtan covek" (pl. Edain -), Fíreb "Smrtnik", Nogoth “Patuljak" (takodje Norn, naziv za celu rasu je Naugrim), Nibin-naug "Sitni patuljak", Orch "ork". benn ‘muskarac" (odnosi se i na muz, suprug,m i ta rec je zamenila raniju rec dîr), bess "zena" (odnosi se i na supruga i zamenila je stariju rec dî), dess "mlada zena,devojka", hên "dete", laes "beba", gwenn "devojka". Gwaith “ljudi” hoth "horda"(odnosi se na Orke).
Porodica: herven "muz", herves "supruga" (takodje bess, ali ona ima i sire znacenje “zena"), dîs "mlada", adar "otac" (ada = *”tata"?), naneth "majka" (nana = *"mama"), iôn ili ionn "sin", sell (i iell) "kci", muindor "brat" (poetski tôr), muinthel "sestra" (takodje thêl), gwanunig "blizanac gwador "brat po zakletvi, pobratim" (zenski oblik ove reci je gwathel "posestrima"), gwanur "rodjak rodjaka", herth "domacinstvo"
Zivotinje: lavan “zivotinja”(ne odnosi se na reptile), annabon "slon", aras "jelen", brôg "medved" (takodej megli = "onaj koji jede med, medved"), cabor "zaba", draug ili garaf "vuk" (gaur "vukodlak"), gwilwileth "leptir", half "skoljka", hû "pas", lyg "zmija", lim "riba", lhûg "crv, zmaj" (takodje amlug; limlug "morska zmija"), maew "galeb" ( pl. my^l "galebovi"), nâr "pacov", raw "lav", ry^n "lovacki pas", roch "konj".
Ptice: aew ili fileg "(mala) ptica", alph "labud" (pl. eilph), corch "vrana" (takodje *craban, pl. crebain in LotR1/II ch. 3), cugu "golubica", emlin “zutovoljka", heledir "vodomar", dúlin "slavuj" (takodje i tinúviel), tavor "detlic", thoron "orao", tuilinn "lasta".
Biljke: salch "trava" , salab "lekovita biljka", uil "morska trava", lass "list", golf "grana", loth "cvet", gwaloth "pupoljak, buket cveca", ereg ili êg "trn", aeglos ‘sneznitrn'biljka nalik zukovini ili zutilici,ali krupnija i sa belim cvetovima, alfirin beli cvet znan kao i uilos (nazvan simbelmynë or "Evermind" alfirin i uilos znace "besmrtan" and “ vecitobeo"), athelas "kraljolist", elanor 'suncanazvezda', niphredil "visibaba (to je pravi prevod reci snowdrop)", hwand "gljiva".
Drvece: galadh "drvo”, toss "nisko drvo" (kao sto su : javor, glog,bozikovina,itd.), brethil "bukva", doron "hrast", ereg ili eregdos "holly-tree (jelka?)", lalwen ili lalorn "brest", mallorn malorn, tathar "vrba", thaun (thôn) "bor", tulus "topola".
Metali,supstance,elementi: tinc ili raud "metal", malt (i glaur) "zlato", celeb "srebro", ang "gvozdje", cef "zemlja", nen "voda", naur "plamen,vatra", gwelw "vazduh", sarn "kamen" (kao materijal), gloss "sneg", heleg "led", lith "pesak", ast "prasina", rhaw "meso", sereg ili iâr "krv", hele "staklo", taw "vuna", falf "pena".
Delovi tela: dôl ili dol "glava", hen "oko" (ne mesajte sa hen “dete”), nîf "lice" (takodje thîr), laws "kosa", fîn "dlaka", finn "uvojak,vitica, pletenica", lhewig "uho" (lhaw "usi"), nem "nos", nêl ili neleg "zub", lam ili lam "jezik", fang “brada", iaeth "vrat", lanc "grlo", hûn "srce", ranc "ruka", cam "saka" (camland "dlan"), paur "pesnica", lebed "prst", tâl "stopalo" (naziv za zivotinjsko stopalo je pôd).
Titule i profesije: aran "kralj", rîs "kraljica" (takodje rien, rîn "okrunjena Gospa"), cunn "princ", hîr "lord, Gospodar" ( takodje "lord" znaci brannon), hiril "dama,gospa" (takodje brennil), arphen "plemic", ithron (ili curunir) "carobnjak", condir "gradonacelnik, domoupravitelj(?)", rochben "vitez", ceredir "stvaralac", thavron "majstor, graditelj", orodben "planinar,ali i gorstak", pethron "pripovedac", cennan "grncar".
Hrana: aes "kuvano jelo ili meso", bast "hleb", saw "sok", peich "sirup", glî "med", iau "kukuruz", solch "jestiv koren", miruvor “medovina”, cram kolac sa medom i mlekom, koji se nosio na putovanja, lembas ”putohleb”
Geografski pojmovi: dôr (dor) "zemlja", gardh "oblast ili regija" (takodje i ardh), sad "mesto", rain "granica", parth "polje", pel "ogradjeno polje" (pl. peli), orod "planina" (pl. ered ili eryd), till i rass "vrh", amon "brdo" (pl. emyn), tunn "brdo, breg", dol or dôl "breg", penn "obronak,padina", ambenn "uzbrdo", dadbenn “nizbrdo", talad "padina", cîl "klanac, klisura", ris or ress "klanac", iau "klanac,klisura,tesnac" (ne mesati ovu rec sa kukuruzom), talf "polje", nan "dolina" (ali nann "velika travnata povrsina,stepa"), tum "duboka kotlina, izmedju ili pod brdom", athrad "gaz,plicak", eryn "shuma", taur “velika shuma,prashuma", men "put", ael "jezero" (pl. aelin), lîn "bara,lokva", eithel "izvor", habad "obala", sîr "reka" (u nekim imenima duin: Anduin, Baranduin, Esgalduin), hûb ili hobas "luka" (takodje cirban), gaear (ili gaer) "more", toll "iostrvo".
Strane sveta: Forod "Sever", Harad "Jug", Annûn "Zapad", Amrûn "Istok". Za istok i zapad se jos koriste ui reci rhûn and dûn (cf. Dúnedain "Westmen").
Vreme: gwaew "vetar", alagos "olujni vetar", hîth "magla", mith "izmaglica", faun "oblak", glawar "sunceva svetlost ili zrak", ross "kisa", glagol eil "pada kisa"
Nebeski objekti: Anor "Sunce", Ithil "Mesec" (takodje Rân), cúran "Mesecev srp,mlad mesec", gil "zvezda" (takodje tim, tinw "zvezdica"), poetski êl "zvezda" (pl. elin), elenath "sve zvezde na nebu, mozda Mlecni put(?)". Borgil ime jedne crvene zvezde,mozda Betelgeuse ili Algol. Sazvezdja: Menelvagor = Orion, Cerch iMbelain "Srp Valara" = Velika Kola Remmirath = Plejade, Vlasici, menel “nebo, nebesa”(preuzeta iz Kvenije).
Muzika,pesnistvo, instrumenti, muzicari: glinn "pesma, melodija", glîr "pesma,poema", glaer "recitacija", narn "prica", glagol *gliri- "pevati", glagol gannado ili ganno "svirati na harfi", gannel "harfa", talagand "harfista", glagol nella- "zvoniti", nell "zvono"..
Rat i oruzje: auth "rat", glagol dagro- "boriti se, zaratiti", glagol maetha- "boriti se", glagol degi- "pogubiti, ubiti" (proslo vreme mozda*danc), dangen "pogubljen, ubijen" maethor "ratnik", herth "trupe" (takodje se koristi i za domacinstvu), gweth "vojska,regimenta", coth "neprijatelj", dagor "bitka" (ali dvoboj se kaze maeth), megil ili magol "mac", lang "mac", crist "mac,ostrica", hathel "dugi mac", sigil "bodez", grond "malj", cú i peng "luk", ech "koplje", naith ili aith "shiljak koplja", thôl "shlem".
Arhitektura: adab "zgrada,kuca" (pl. edeb), car ili cardh "kuca", henneth "prozor", annon "velika kapija", fenn "prag", thâm "dvorana", thamas "velika dvorana", panas ili talaf "pod", ram "zid", tobas "gradja za pokrivanje krova(crep?)", telu "visoki krov", rond "zasvodjena dvorana", barad, minas i mindon "kula", ost "tvrdjava", gobel "grad ili selo okruzeni zidinama", caras "grad izgradjen iznad zemlje", othlon "poplocani put", ostrad "ulica" (takodje rath,).
Vreme: lû "vreme,dogadjaj", erin "dan", arad "dan-prepodne i popodne", daw "mrak,noc" (fuin "mrklo doba noci,ponoc"), amrûn "izlazak sunca,zora" aur "jutro", thin "vece", dû "sumrak", tinnu "sumrak(+zvezde)", idhrin “godina", anrand "ciklus,doba".
Godisnja doba: echuir "rano prolece,budjenje”, ethuil *"bujanje,kasno prolece”, laer "leto", iavas "zetva, rana jesen”, firith "opadanje,kasna jesen”, rhîw "zima". Meseci: Narwain "Januar", Nínui "Februar", Gwaeron "Mart", Gwirith "April", Lothron "Maj", Nórui "Jun", Cerveth "Jul", Urui "Avgust", Ivanneth "Septembar", Narbeleth "Octobar", Hithui "Novembar", Girithron "Decembar".
Brojevi: min 1, tad or tâd 2, neled 3 (originalno neledh), canad 4, leben 5, eneg 6, odo or odog 7, toloth 8, neder 9, caer 10.
Boje: baran "smedja,tamno braon" (cf. reka Baranduin), calen "zelena" (takodje laeg), caran "crvena" (takodje coll i narw/naru), crann "rumena", donn "garav", fein "bela" (kao oblaci), gaer "bakrena", elw "svetlo plava", *glân "bela" gloss "snezno bela", luin"plava", malen "zuta", mithren "siva", morn "crna" nim "bela,bleda", rhosc “smedja", thinn "tamno siva".
Pridevi: bein "lep", mell "drag", maer "dobar,koristan" (za predmete), um "zao", *faeg "zao,los", *raeg "pogresan" orchal "visko, ali i superioran,nadmocan", ann "dug", thent "kratak", beleg "velik", ûr "sirok", daer “veliki,ogroman", tithen i pigen "sicushan", parch "suv", mesc "mokar,vlazan", ninn "vitak", tûg "debeo", long "tezak", pant "pun", lost "prazan" (takodje caun), laug "topao,vruc", ring "hladan", feir "desno", heir "”levo", taer "prav", raen "polomljen", sein "nov", brûn "star" (but not changed or worn out), gern "star, istrosen" (odnosi se na predmete), neth "mlad", iaur "star,drevan" (odnosi se na stvari i osobe), ingem "star" (odnosi se na smrtnike), cuin "ziv", gwann "mrtav,ali i otudjen".
Glagoli: car- "praviti,raditi" (pa.t. agor), gar- "imati,drzati", tiri- "gledati,posmatrati", ?glenna- "ici" anglenna- "prici", medi "jesti", mudo- "raditi", teli- "doci" (sadasnje vreme tûl, tôl), ped- "govoriti", anno- "dati".
Predlozi: adel "iza", am "gore", an "za", ab "posle" (kao prefiks), ath- prefiks "preko", athan "iza", dad "dole", dan *"suprotno od", o "iz" (uin "iz"), im "izmedju", na "sa", nef "na ovoj strani", no "ispod" (nui "ispod"), or "iznad", tri "kroz".
Prijem 
